O, vidim da sam dobila zasebnu temu 

Hm, što se davljenja tiče, ne znam, čitala sam tu teme, pa sam dobila taj dojam. Posebno ono fotkanje ljudi dok jedu. Iskreno, meni je to besmisleno, kakve ti to fotke možeš napraviti ako fotkaš ljude kako žvaču? A u krajnjoj liniji i pas ima mira dok jede, trebali bi i ti ljudi.

Al ok, ako se to mora odraditi, odradit ću, kao i sve ostalo u životu, samo mi neće biti baš jako drago i milo raditi to.

Što se love za kartu i sve to tiče...radim, radim ko bejbisiterica, puno radno vrijeme i to s djetetom s poremečajem u razvoju. I imam solidnu plaću (uz najavu da će mi ju smanjiti)....ali, plaćam stan, režije, hranu...i ostane mi jako malo za uštedjeti...tako da ne vjerujem da ću imati 1000 eura do polaska na brod. Imati ću pola od toga ili malo više od pola...ostatak ne mogu posuditi od familije jer...mama je nezaposlena, tata je nedavno preminuo...od drugih nit mogu nit bih htjela uzeti. Ostaje eventualno par prijatelja ili to da nađem još neki dodatni posao (a radim i honorarno dizajn i fotkanja, samo nekad se to otegne da dizajn radiš 3 mjeseca umjesto par dana, dok se ti izdogovaraš oko posla)....

Eh...i izlasci s broda, lutanje po gradovima, uspije li se to? Pratiš goste i fotkaš ih po gradu ili ne?
Da li mogu napraviti koju fotku sebi za gušt kakvog grada, prošetat, ima li se koji slobodan sat ili dan?

Prvo, pozdrav svima, nova sam ovdje.

Eto, poteglo se pitanje odlaska na brod kao fotograf. Razmišljam ozbiljno o tome, i naravno, željela bih što više toga saznati prije nego što odem. Jasno mi je da je to sasvim neki drugi svijet, no, čini se zanimljiv i uzbudljiv...iako sve samo ne lagan.

Što se fotografije tiče, diplomirala sam na tom predmetu (grafički dizajn sam završila), iskustva i znanja imam...ne perfektnog, ali solidnog...
engleski znam jako dobro...opet ne savršeno...

Oduvijek mi je želja bila putovat puno, vidjet svijeta. Ovaj se posao u tu priču super uklapa...znam da se ne landra previše, ali se ipak vidi nešto svijeta. I promijeni okolina i doživi puno toga.

Zanima me sve....od toga koliko love treba imati u startu da bi se uopće otišlo...znači za kartu, vizu, la la...kak ste vi došli do te love, jeste li posuđivali ili ste imali toliko?
Kako je raditi to, čitam tu na forumu sve redom (i zbilja mi je puno jasnija slika kako je to nego prije)...što se točno radi, koliko, ima li išta slobodnog vremena, kakvo je društvo, kakvi su gosti?

Ono što mi se nije svidjelo u ovim opisima je činjenica da morate kao fotograf biti naporni i vuć za rukav da natjerate ljude da se fotkaju i kupe fotke...ja jesam i otvorena i vedra i nije mi problem klafrati sa ljudima, ali prodaja i nekakvo nagovaranje kao takvo...šteka mi...pogotovo ako nisam apsolutno uvjerena da je to što prodajem super...ili vidim da ljude zamaram i gnjavim...

Da li bi kao takva uopće opstala na takvom poslu, može li se naučiti biti davež? Ili se ne mora biti toliko nasilan i uporan?

Eto...toliko za sad, imat ću sigurno još hrpu pitanja, pa ako netko ima volje odgovarati, bila bih zahvalna