Evo i ja da se konacno javnem ovdje. Moje ime je Miljan i imam 33 godine . Ponosni sam otac cetverogodisnje djevojcice koji je spreman sve da uradi za nju. Prije sat i nesto sam pisao sa posla sa telefona al mi ubaci cijeli text pa sam si obecao da cu sve to ponoviti kada dodjem kuci i sjednem kao covjek za komp. Inace trenutno radim kao rudar , all sta je tu je , zivot pravi racune koje nekako moram da platim. Misao o brodu mi se vrti vec neko vrijeme po glavi al nisam imao hrabrosti ni da previse iskreno razmisljam o tome a kamoli da pokusam nesto konkretno uraditi po tom pitanju.  Poceo sam da pratim ovaj forum na preporuku par prijatelja koji su na brodovima i kada god ih pitam kako je , kako ide , oni me upute na ovaj forum , vjerovatno kao sto negdje procitah , ne moze u par recenica da se opise jedan ili dva odradjena ugovora na brodu.
Moja prica pocinje ovako i nadam se da ce dugo da traje u ovome svijetu:
Prije nego i poceh pratiti ovaj forum , prije jedno mjesec dana kroz razgovor sa prijateljem sam dosao do imena Kouzon i Viking ocean line. Nit znam sta je jedno nit drugo , al sam malo iz guglao i dodjoh do mail adrese Kouzona u BL . Stanem na trenutak , pogledam u proslost, pogledam u moju Milicu i ..... posaljem mail " cujem da trazite radnike za rad na brodu" . Momenat odluke u mom zivotu, tek tako, sa vjerom u bolje sutra. Nisam ocekivao nista brzo , pravo da vam kazem nisam ni znao kako to ide al nista nisam gubio , osim par minuta pisanja.
Stize odgovor brzinom svjetlosti ( ja frapiran) "hvala sto ste se javili posaljite nam vas CV. Ja i dalje zatecen. Iskopam neki svoj stari , malo ga oblikujem i posaljem. E sada ja sam 10 godina radio u NGO sektoru , pricam engleski i italijanski , a natucam i njemacki ( imao sam par casova , toliko da imam A1 lvl) ali njemacki nigdje nisam spominjao. Kad stize i drugi mail ( sve to vrlo brzo , ma ja u totalnoj nevjerici) " da li govorite jos neki jezik osim gore navedenih?" Sta sad , sta cu ja napisem da pomalo pricam i njemacki al tek za ono osnovno, jer sta znam , bolje da kazem istinu nego da se blamiram poslije, znam da znam eng i ita, al njemacki tu i tamo. Ma nije proslo bolan 15 minuta eto ti odgovora : "Odlicno zakazujem vam sutra intervju sa koleginicom iz Skoplja zbog provjere njemackog." A joj frke , dje me nadje. Potvrdno odgovorim i dogovorimo sastanak sutra za 11:45. Vratim se ja taj dan iz rudnika oko pola 12 navece, malena spava , zena spava, a ja pokalo u sobu knjigu u ruke i bubaj ... Sutra dan ja kao pubertetlija , tresem se od treme, sjeo za komp i cekam...Pisem da sam spreman i da cekam ... pogledam na sat ono 10: 45 a joj, od treme sam omasio za sat vremena. Poslije sam se izvinjavao , sta da radim , trema hahaha... Divna jedna djevojka iz makedonskog Kouzona Sashka sa druge strane kamere pocinje polako intervju pitanjem ocemo li na njemackom ili na engleskom, reko moze kako hoces ali aj na engleskom tu se bolje snalazim :-) Pita ona mene da se pretstavim , ko sam, sta sam, sta radim , zasto brod i tako to ( naravno sve odgovaram na njemackom) Covjece a ja spreham onaj njemacki ko da me svabo pravio, ne znam ni odakle izlazi sve ono iz mene. Kazem ja njoj da nisam ja sad nesto super sa njemackim al da sam voljan da radim i da ga ucim usput ( i to sam joj rekao na njemackom) , kaze ona meni da je moje poznavanje njemackog mnogo bolje nego sto ja mislim , da mi je vokabular odlican, i da cu veoma brzo da ga usavrsim. :-) JOJ, a ja ko dijete kad dobije cokoladu ponosaaaaan ih bolan, nema te rijeci kojom bi to mogao opisati... Rece jos da slobodno stavim njemacki kao drugi jezik u CV i da ce kontaktirati kolege u Banja Luci da sam prosao...Al pazi ovamo, ja i dalje nemam pojma sta se desava ni sta da radim , da se razumijemo , prije ovog foruma nisam imao pretstavu sta je ustvari brod. Ja sam ti bolan na brodu samo zamisljao konobare i barmene i to je moja slika u glavi... srecom u CV-u imam te dvije stvari pored jos gomile nekih, al i dalje nemam pojma sta dalje...
Upadnem ti ja u vrijeme njihovog kolektivnog godisnjeg i morao sam cekati 15-ak dana za slijedeci mail. 15-og avgusta pustim mail da vidim sta se desava jer je ovo sve brzo islo , pa da vidim kako stvari stoje. Javlja se Jovana iz Banja Luke isto tako divna i prijatna glasa preko telefona i pita me : da li mogu da dodjem prekosutra na razgovor pa da idem za skoplje sada 26 i 27. BOOM ! Ja gotov , oduzeo se , sta da radim? To je koliko sam ja poslije skontao razgovog za NLC ( ma ja ti bolan pojma nisam imao ni sta je to , a ne ko su oni ), tako da odbijem taj poziv, i dogovorimo se da sacekam slijedeci konkurs , polovinom septembra i u oktobru za MSC.( sada mislim da sam se za*****ao al sta je tu je, po svemu sto je ovdje napisano mislim da je NLC bolji od MSC, al nazad nema ) Ima tu par razloga zasto nisam odmah prihvatio ,prvo nemam ja sad para kod sebe skoro pa nista za bilo kakvo putovanje , a drugo ne znam ni za sta bi konkurisao da iskren budem. Medjutim  poceo sam polako da se spremam, prva stavka mi je bila lova, kako ? Pa fino uz porodicni dogovor sa svojom zenom, kredit. Neka stoje pare na racunu za brodske pripreme , predao sam papire juce za 1000 eura ( jer koliko sam mogao iscitati po forumu oko te cifre se sve vrti ) pa ako zatreba vise negdje cu iskopati a ako ne od viska glava ne boli. Druga stvar je pokusati odabrati poziciju, na kraju sam skontao da je sve ok samo ako si spreman da radis. Mada ne bi bio srecan da me negdje zabiju daleko od gostiju , al pokazao bih im ja da sam sprema da plivam sa pravim plivacima :-)
Znas citam ovaj forum i sve je to mladja raja koja ide, sve su to singl ljudi, ja ipak imam iza sebe jos dvoje, iskreno nije lako odluciti se za ovakvo nesto. Mada uz podrsku porodice se moze sve. Ako ikada odem , gledacu da spojim 3-4 ugovora ( toliko mi zena vremena dala :-) ), salim se, mislim da je 3-4 ugovora taman da nesto cojvjek kod kuce napravi. Znate, svaki dan kada krenem na posao , ja kleknem , pogledam svoju Milicu u oci i poljubim je. Nikada ne znam da li cu se vratiti. Mislim da moja malena zasluzuje vise od toga , ja sam spreman da zrtvujem par godina , dok jos nije krenula u skolu, da joj bar nesto obezbjedim. Ovdje, sa ovim poslom za bjednih 300 eura mislim da nije moguce. Svi koji ovo procitaju neka uzmu za pravo da iskomentarisu iskreno , da se nisam mozda prevario pa krecem u bespuce ili sa sam na pravom putu i dajte prijedloge spreman sam razmatrati sve ... Imam jos vremena do slijedecek intervjua.
Izvini Shefe ako je malo poduze al pun sam neke energije da bi sada mogao knjgu da ti otkucam :-)