NOVO >>> 22:10 - Tužilac Francesco Verusio izjavio je za dnevnik televizije La7 (koja je to potvrdila i snimkom s Isole del Giglio) da je zapovjednik doveo brod tako blizu otoku da ni mogao uputiti višestruki pozdrav sirenom nekoj osobi. Time se potvrđuje sumnja da je uzrok nesreći nevjerojatna paunska lakomislenost kapetana Schettina. Prijeti mu 15 godina zatvora, rekao je Verusio.
20:58 - Zapovjednik krstaša kapetan Franco Schettino i prvi časnik palube Ciro Ambrosio zatvoreni su u zatvoru u Grossettu, okrivljeni za izazivanje brodoloma, višestruko nehatno ubojstvo, te za napuštanje broda prije evakuacije svih putnika. Prema tome, tužilaštvo u Grossetu očito smatra da je uzrok brodoloma ljudska pogreška. Tužioci su počeli rešetati Schettina nakon istrage u Lučkoj kapetaniji u Livornu, koja još nije formulirala nikakvu pretpostavku. „Crna kutija“ s podacima s instrumenata je zaplijenjena i u tužilaštvu.
Verzije koje je iznio zapovjednik i ono što kažu putnici prilično se razlikuju. Putnici tvrde da je zapovjednik bio na večeri, a on i brodovlasnik da je bio na zapovjednom mostu, da nije zahvatio brodom jednu od sika blizu Isole del Giglio (navodno Le Scole) nego neku siku „neoznačenu na pomorskim kartama“ milju ranije.
Nema odgovora zašto je brod plovio između Isole del Giglio i obale, a ne pučinom. A kad je već prolazio kanalom između otoka i Argentarija, širokim 8,6 milja, zašto nije plovio tri milje istočno od otoka, što je ruta za brodove koji brode put sjevera, nego pola milje ili milju od otoka.
Nema dvojbe da je brod lijevim bokom u punoj brzini krstarenja od 21,5 čvora zahvatio siku, toliko snažno da j rasparao kobilicu u duljini od oko 70 metara, iščupavši vrh sike koji je ostao ukliješten u pukotini, što se izvrsno vidi na fotografiji.
Tko je zapovijedao na mostu prvo je mislio da može nastaviti plovidbu, ali je, tvrdi tužilac , more prodrlo u velikoj količini u samo nekoliko minuta. Shvativši što je učinio, shvativši što će se dogoditi s tolikom razderotinom na otvorenom moru, zapovjednik je - ili netko s maksimalnom prisebnošću duha tko se zatekao na zapovjedničkom mostu - poduzeo manevar kojim se izbjegava sudar: spustio je sidra po lijevoj strani i istodobno kormila skrenuo posve u lijevo. Tako se Costa Concordia okrenula u punoj brzini gotovo za 180 stupnjeva po horizontalnoj osi, kao da se vraća u Civitavecchiju, i nalegla na pličinu pred Gigliom Portom, gdje se postupno nagibala po vertikalnoj osi, prvo za 20 stupnjeva, pa sve to više, dok nije legla desnim bokom na plitko dno, nagnuta gotovo 90 stupnjeva.
Ako je ta verzija istinita, izbjegnuta je užasna nesreća. Da je s tolikom razderotinom brod ostao na otvorenom moru, potonuo bi veoma brzo i mrtvi bi se brojali na stotine, možda i na tisuće tim više što su putnici, i talijanski, i španjolski, i hrvatski, jednodušni u ocjeni da je na brodu zavladao kaos i da je spašavanje bilo veoma sporo i neorganizirano. Lako je zamisliti što bi se onda dogodilo u 10-20 minuta, koliko bi bilo dovoljno da krstaš ode na dno na otvorenom moru.
Poslije ove nesreće Italija će morati veoma brzo i odrešito provjeriti mjere sigurnosti u brodskome putničkom prometu, inače će ozbiljne vlade morati savjetovati svojim putnicima da se klone talijanskih brodova i krstarenja na njima.
